Iskani niz je bil najden v DRUGI VSEBINI:
augmentacija
U risposti su sve notne vrijednosti dvostruko uvećane. Riječ je o imitaciji u augmentaciji.
sl avgmentacija - Način oblikovanja odgovora pri imitaciji, ko note podaljšamo na dvojno dolžino (četrtinke v polovinke, polovinke v celinke itd.).
cantus firmus
Suvremeni naziv za gregorijanski napjev uz koji su srednjevjekovni skladatelji dodavali kontrapunktne melodije i stvarali višeglasna djela. Glavna melodija prema kojoj se sastavljaju druge melodije.
sl cantus firmus - Osnovna melodija, proti kateri se oblikujejo druge melodije. Cantus firmus se začne in konča z noto finalis.
diabolus in musica
Naziv koji su koristili glazbeni teoretičari u srednjem vijeku za interval od tri cjelostepena razmaka.
sl diabolus in musica - Dobesedno pomeni hudič v glasbi. Pogosto ime v preteklosti za disonanco med tonoma f - h, oz. h - f, oz. Tritonus.
diminucija
V risposti su sve notne vrijednosti dvostruko smanjane. Radi se o imitaciji u diminuciji.
sl diminucija - Način oblikovanja odgovora pri imitaciji, ko note skrajšamo za polovico trajanja (polovinke v četrtinke, četrtinke v osminke itd.).
glavni stupnjevi
Akordi I., IV. i V. stupnja. To su ujedno i glavni nosioci triju harmonskih funkcija: toničke, subdominantne i dominantne.
sl glavne stopnje - Akordi I., IV. in V. stopnje.
gornji glasovi
U četveroglasju su to svi tonovi iznad basovog tona, dakle, tenor, alt i sopran.
sl zgornji glasovi - Vsi preostali glasovi nad basom, torej tenor, alt in sopran.
kontrapunkt
1. Melodija određene ritamske gustoće i odđenih melodijskih karakteristika koja se sklada i dopisuje uz zadanu dionicu. 2. "... umjetnost samostalnog vođenja dviju ili više melodija ili višeglasnu kompoziciju u kojoj su sve dionice meloijski i rimički samostalne, a opet čine stanovit harmonijski odnos." 3. Svaka melodija pravilno stavljena uz c.f.
sl kontrapunkt - 1. Istočnasno vodenje več melodij, ki so v medsebojnem sozvočnem sožitju, pri tem pa posamezne meodije oblikujemo v samostojne, enakovredne celote. - 2. Vsaka melodija, ki jo oblikujemo proti cantusu firmusu.
neakordni tonovi
Tonovi koji se pojavljuju unutar određenog tonaliteta, iako su akordu unutar kojega se pojavljuju strani. U neakordičke tonove spadaju zaostajalice, prohodni i izmjenični tonovi, appogiature, anticipacije i pedalni ton. Neakordni tonovi omogućuju ljepši melodijski razvoj pojedinih dionica akordnog slijeda.
sl harmonično tuji toni - Nekateri toni ki nastopajo v akordu krajši čas od trajanja samega akorda in niso njegov sestavni del (ne spadajok akodu).
osnovni oblik akorda
Oblik akorda koji nije obrat. Dakle, onaj oblik kod kojega su svi tonovi akorda, kad ih nanižemo od najdubljeg do najvišeg, razmaknuti za tercu.
sl osnovna oblika akorda - Oblika akorda pri kateri je najnižji ton prima akorda.
pedalni ton
Ton akorda koji ostaje ležati, dok se ostali glasovi pokreću i izvode tonove novog akorda. Zaostali ton prethodnog akorda je tako neakordni ton, no kako na početku, tako i na kraju svog nastupa ležeći ton mora biti akordni ton. Pedalni ton je naziv za ležeći ton koji nastupa u basovoj dionici. Izdržani basov ton nad kojim se odvija više ili manje samostalno harmonijsko kretanje. Na početku i na završetku svog trajanja pedalni je ton ujedno i akordički ton akorda. Može nastupili bilogdje tokom skladbe, no skladatelji su ga najviše koristili na kraju, manje pri početku ili na sredini cjeline.
sl pedalni ton - Harmonično tuji ton, ki nastopa v najnižjem glasu, v basu. Ritmično je precej daljši od funkcije, saj se nad njim pojavi več akordov različnih funkcij. Ne glede na to se pa začenja in končuje funkcijsko (začetek in konec pedalnega tona je harmonični ton). - Nad njim se pojavljajo akordi različnih funkcij prosto, kljub temu gre za funkcijsko bližnje akorde.
Dostopnost