Iskani niz je bil najden v DRUGI VSEBINI:
osnovni oblik akorda
Oblik akorda koji nije obrat. Dakle, onaj oblik kod kojega su svi tonovi akorda, kad ih nanižemo od najdubljeg do najvišeg, razmaknuti za tercu.
sl osnovna oblika akorda - Oblika akorda pri kateri je najnižji ton prima akorda.
padajući dio melodije
Dio melodije koji nastupa nakon vrhunca i traje do kraja.
sl padec - Del melodije oblikovanega cantusa firmusa, ki nastopi za viškom in traja do konca. Od tukaj naprej melodija strmi proti koncu in se celota začenja umirjati.
paralelne okave i kvinte
Neupotrebljivi pomaci koji nastaju kada se dva glasa kreću paralelnim pomakom iz jedne (čiste) oktave u drugu (čistu) oktavu, odnosno iz jedne (čiste) kvinte u drugu (čistu kvintu). Postoji više vrsta paralelnih oktava i kvinti: nasljedne oktave i kvinte, antiparalelne oktave i kvinte, akcentne oktave i kvinte, skrite oktave i kvinte te slušne oktave i kvinte.
sl paralele - Neuporabna gibanja dveh glasov. Glede na način gibanja poznamo očitne paralele, antiparalele in zakrite paralele.
pedalni ton
Ton akorda koji ostaje ležati, dok se ostali glasovi pokreću i izvode tonove novog akorda. Zaostali ton prethodnog akorda je tako neakordni ton, no kako na početku, tako i na kraju svog nastupa ležeći ton mora biti akordni ton. Pedalni ton je naziv za ležeći ton koji nastupa u basovoj dionici. Izdržani basov ton nad kojim se odvija više ili manje samostalno harmonijsko kretanje. Na početku i na završetku svog trajanja pedalni je ton ujedno i akordički ton akorda. Može nastupili bilogdje tokom skladbe, no skladatelji su ga najviše koristili na kraju, manje pri početku ili na sredini cjeline.
sl pedalni ton - Harmonično tuji ton, ki nastopa v najnižjem glasu, v basu. Ritmično je precej daljši od funkcije, saj se nad njim pojavi več akordov različnih funkcij. Ne glede na to se pa začenja in končuje funkcijsko (začetek in konec pedalnega tona je harmonični ton). - Nad njim se pojavljajo akordi različnih funkcij prosto, kljub temu gre za funkcijsko bližnje akorde.
povećani kvintsekstakord
Alterirani akord II. ili VII. stupnja koji sadrži intervale velike terce, čiste kvinte i povećane sekste. Takav akord se rješava prije svega u tonički kvintakord pomoću paralelnih kivnti koje su poznate pod imenom "Mozartove kvinte".
sl nemški akord - Dvakrat zmanjšani četverozvok z zmanjšano septimo v značilni kvintsekstakordni obliki. Zgradimo ga lahko na II. in VII. stopnji v duru in IV. ali VII. stopnji v molu. Paralelnim kvintam katere nastanejo pri razvezu se v nasprotju z drugimi kvintami ne izognemo (Scarlattijeve, oziroma Mozartove kvinte).
povećani sekstakord
Alterirani akord nastao od sekstakorda VII., II. ili IV. stupnja koji sadrži intervale velike terce i povećane sekste.
sl italijanski akord - Dvakrat zmanjšani trozvok v značilni sekstakordni obliki s podvojeno kvinto (zvečani sekstakord), ki se nahaja na VII., II. ali IV. stopnji v duru ali molu. Zlasti je uporaben v duru, razvezuje se pa stopenjsko navzgor v akord tonike.
preskok
Pomak koji nastaje kod uzlaznog kretanja kada niži glas dolazi na ton viši od tona što ga je prije skoka imao susjedni niži viši glas, a pri silaznom kretanju kada viši glas dolazi na ton niži od tona što ga je prije skoka imao susjedni niži glas.
sl preskok - Istomerno gibanje dveh sosednjih glasov, pri katerem gre spodnji glas nad prejšnji ton zgornjega ali zgornji pod prejšnji ton spodnjega glasu.
protupomačne paralele
Pomak koji nastaje kada se dva glasa kreću u protupomaku iz jedne oktave u drugu oktavu, odnosno iz jedne kvinte u drugu kvintu.
sl antiparalele - Gibanja iz prime v oktavo in obratno ter iz kvinte v duodecimo in obratno v nasprotni smeri.
sixte ajoutée
Prvi obrat septakorda II. stupnja durske ljestvice, kojemu je naziv dao J. Ph. Rameau. To je akord koji se može interpretirati kao subdominantni kvintakord s dodanom sekstom, odnosno kao kvintsekstakord na IV. stupnju ili na subdominanti.
sl akord z dodano seksto - Kvintakord subdominante, ki mu je dodana seksta. Tonsko je enak kvintsekstakoru II, funkcijsko glede priprave in razveza pa je med akordoma bistven razlika.
slog akorda
Položaj akorda v četveroglasju s obzirom na odnos gornjih glaosva u njemu, dakle svih tonova koji su iznad basova tona. Poznajemo tijesni slog, mješoviti slog i široki slog.
sl harmonična lega - Lega akorda v štiriglasju z ozirom na to kakšna je razdalja med posameznimi glasovi. Poznamo široko lego, ozko lego in mešano lego.