Iskani niz je bil najden v DRUGI VSEBINI:
alteracija
Kromatska promijena određenog ljestvičnog stupnja. Alterirani tonovi mogu biti neakordni (prohodni, izmjenični ii zaostajalični) i njihovim se nastupom ne mijenja harmonijska funkcija dijatonskog akorda u čijem se sklopu javlja. Postane li alteriran ton akordni ton, takav se akord naziva alteriranim akordom.
sl alteracija - Kromatično zvišanje ali znižanje tona neke lestvične stopnje. Alteriramo lahko le ton neke stopnje, ki s tonom sosednje sestavlja razdaljo velike sekunde.
kadenca
Spoj predzadnjeg i zadnjeg intervala. Kadenca može biti autentična ili plagalna.
sl klavzula - Konec vaje, ki ga sestavljata predzadnje in zadnje sozvočje. V predzadnje sozvočju prinaša klavzula cantusa firusa zgornjo, v kontrapunktu spodnjo sekundo note finalis, zgornja sekunda je velika, spodnja mala (vodilni ton).
modulacija
Promjena tonaliteta, tj. promjena tonike u glazbi. Modulacija je prijelaz iz tonaliteta u tonalitet. Prema sredstvima, tj. akordima, i prema postupku, tj. dovođenju akorda u određene odnose, modulacije mogu biti dijatonske, kromatske i enharmonijske. Svaka modulacija ima tri faze: polazni tonalitet, odnosno kretanje, u polaznom tonalitetu, sam prijelaz i ciljni tnalitet, odnosno potvrđivnje ciljog tonaliteta.
sl modulacija - Prehod iz ene tonalitete v drugo v okviru ritmično-melodične celote. Modulacija ima tri dele: gibanje v začetni tonaliteti, moduacijski element in gibanje v dobljeni tonaliteti. Poznamo diatonično, kromatično in enharmonično modulacijo.
pedalni ton
Ton akorda koji ostaje ležati, dok se ostali glasovi pokreću i izvode tonove novog akorda. Zaostali ton prethodnog akorda je tako neakordni ton, no kako na početku, tako i na kraju svog nastupa ležeći ton mora biti akordni ton. Pedalni ton je naziv za ležeći ton koji nastupa u basovoj dionici. Izdržani basov ton nad kojim se odvija više ili manje samostalno harmonijsko kretanje. Na početku i na završetku svog trajanja pedalni je ton ujedno i akordički ton akorda. Može nastupili bilogdje tokom skladbe, no skladatelji su ga najviše koristili na kraju, manje pri početku ili na sredini cjeline.
sl pedalni ton - Harmonično tuji ton, ki nastopa v najnižjem glasu, v basu. Ritmično je precej daljši od funkcije, saj se nad njim pojavi več akordov različnih funkcij. Ne glede na to se pa začenja in končuje funkcijsko (začetek in konec pedalnega tona je harmonični ton). - Nad njim se pojavljajo akordi različnih funkcij prosto, kljub temu gre za funkcijsko bližnje akorde.
položaj akorda
Položaj akorda u četveroglasju s obzirom na na interval između njegovih vanjskih glasova. Akord može biti u tercnom, kvintnom ili oktavnom položaju.
sl melodična lega - Lega akorda v štiiglasju z ozirom na to kakšna je razdalja med basom in sopranom. Poznamo kvintno, terčno in oktavno lego.
sinkopa
Vezanje polovinke arze sa sljedećom polovinkom teze. Vezana nota može biti konsonanca i disonanca. Ako je konsonanca, onda je u svome pomaku slobodna, ako je disonanca, nije slobodna, već se mora pripraviti i riješiti u konsonancu, a kod rješenja silazi za stepen.
sl sinkopa - Prenos poudarka s prve note takta na prejšnjo, zadnjo noto predhodnega takta. Če je prva nota takta sozvočno disonanca, gre za zadržek oz. disonančno sinkopo.
srodnost kvintakorda
Karakteristika dvaju akorda koja se očituje u postojanju zajedničkih tonova, a može biti kvintna ili tercna.
sl sorodnost kvintakordov - Pojava če imata dva trozvoka različnih stopenj med seboj vsaj en skupni to. Poznamo terčno sorodstvo, če je ta razdalja kvartno-kvintna, je to kvartno-kvintno sorodstvo.
vrhunac
Najviša nota koja se pojavi samo jednom. Može biti istaknut sinkopom ili tonom duljeg trajanja, najčešče je oko sredine.
sl višek - Najvišja nota v oblikovanem floridusu. To je višek melodije, ki se lahko pojavi le en krat in stoji na določenem mestu (najpogosteje med drugo in zadnjo tretino celote).
Dostopnost