Iskani niz je bil najden v DRUGI VSEBINI:
muški završetak
Kadenca kod koje posljednji akord pada na naglašenu dobu.
sl moški konec - Konec celote na poudarjeni dobi.
položaj akorda
Položaj akorda u četveroglasju s obzirom na na interval između njegovih vanjskih glasova. Akord može biti u tercnom, kvintnom ili oktavnom položaju.
sl melodična lega - Lega akorda v štiiglasju z ozirom na to kakšna je razdalja med basom in sopranom. Poznamo kvintno, terčno in oktavno lego.
povećani kvintsekstakord
Alterirani akord II. ili VII. stupnja koji sadrži intervale velike terce, čiste kvinte i povećane sekste. Takav akord se rješava prije svega u tonički kvintakord pomoću paralelnih kivnti koje su poznate pod imenom "Mozartove kvinte".
sl nemški akord - Dvakrat zmanjšani četverozvok z zmanjšano septimo v značilni kvintsekstakordni obliki. Zgradimo ga lahko na II. in VII. stopnji v duru in IV. ali VII. stopnji v molu. Paralelnim kvintam katere nastanejo pri razvezu se v nasprotju z drugimi kvintami ne izognemo (Scarlattijeve, oziroma Mozartove kvinte).
povećani sekstakord
Alterirani akord nastao od sekstakorda VII., II. ili IV. stupnja koji sadrži intervale velike terce i povećane sekste.
sl italijanski akord - Dvakrat zmanjšani trozvok v značilni sekstakordni obliki s podvojeno kvinto (zvečani sekstakord), ki se nahaja na VII., II. ali IV. stopnji v duru ali molu. Zlasti je uporaben v duru, razvezuje se pa stopenjsko navzgor v akord tonike.
povećani terckvarakord
Alterirani akord kojega čine intervali velike terce, povećane kvarte i povećane sekste. Najčešće se radi od terckvartakorda V. stupanja, a može i od II. ili VII. stupnja durske, tj. molske ljestvice.
sl francoski akord - Zmanjšan durov četverozvok z malo septimo v značilni terckvartakordni obliki. Funkcijsko je akord dominanten, razvezuje se pa v durov akord tonike.
savršena kadenca
Spoj akorda dominanta - tonika i subdominanta - tonika. Oba akorda su u temeljnom obliku i tonički akord je u oktavnom položaju i nastupa na naglašenoj dobi.
sl popolna kadenca - Zveza akordov dominanta - tonika in subdominanta - tonika. Oba akorda morata biti v osnovni obliki. Prvi je lahko kvintakord, septakord ali nonakord, drugi le kvintakord. Tonični akord mora biti na poudarjeni dobi v oktavni legi.
sixte ajoutée
Prvi obrat septakorda II. stupnja durske ljestvice, kojemu je naziv dao J. Ph. Rameau. To je akord koji se može interpretirati kao subdominantni kvintakord s dodanom sekstom, odnosno kao kvintsekstakord na IV. stupnju ili na subdominanti.
sl akord z dodano seksto - Kvintakord subdominante, ki mu je dodana seksta. Tonsko je enak kvintsekstakoru II, funkcijsko glede priprave in razveza pa je med akordoma bistven razlika.